UDRUGA REGIONALNI ETNO CENTAR
etno ŠOKADIJA Osijek
Brojač posjeta
158198
Informacije:
  • Adresa:
    Šokačka 1, 31 000 Osijek
  • Kontakt tel.:
    031/ 505 - 801,098 / 167 30 75
  • Fax:
    031/ 208 - 282
TagList
Blog - listopad 2011
četvrtak, listopad 20, 2011
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavilo je>  Listu zaštićenih kulturnih dobara



Lista zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara (abecednim redom): 

1.  
Bećarac- tradicijsko- vokalno instrumentali napjev poznat na području Slavonije, Baranje i Srijema
2.  
Bednjanski govor
3.  
Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja
4.  
Festa svetog Vlaha
5.  
Ganga
6.  
Glagoljaško pjevanje
7.  
Glazbena praksa violine i bajsa u Istri
8.  
Glazbeni izričaj guci
9.  
Glazbeni izričaj ojkanje
10.    
Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva
11.    
Godišnji pokladni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana
12.    
Godišnji pokladni ophod mačkara mućkog kraja
13.    
Godišnji pokladni ophod mačkara podkamešničkih sela
14.    
Govor Huma na Sutli
15.    
Govor i toponimija sela Vidonje
16.    
Govor otoka Suska
17.    
Govor posavskoga sela Siče
18.    
Govor Starih Perkovaca
19.    
Govor zadarskih Arbanasa
20.    
Hvarska čipka od niti agave
21.    
Istro-rumunjski govori
22.    
Jurjevski običaji na području sjeverozapadne Hrvatske
23.    
Jurjevski običaji Turopolja
24.    
Kajkavski donjosutlanski (ikavski) dijalekt
25.    
Klapsko pjevanje
26.    
Korčulanska moreška, bojni mačevni ples
27.    
Kumpanije na otoku Korčuli
28.    
Lastovski poklad – pokladni običaj s otoka Lastova
29.    
Legenda o Picokima
30.    
Lepoglavska čipka
31.    
Ličko prelo
32.    
Medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije
33.    
Nijemo kolo Dalmatinske zagore
34.    
Opančarski obrt Kruh Vuk iz Ivanić Grada
35.    
Paška čipka
36.    
Paški teg
37.    
Pivanje na kanat na otoku Pagu
38.    
Pokrivaca
39.    
Posmrtni običaji vezani uz mirila ili počivala
40.    
Požeški vinogradarski običaj – Grgurevo
41.    
Priprema blagdanske pogače lucišćak iz Plemenšćine
42.    
Priprema blagdanskog božićnog kruha koledo iz Plemenšćine
43.    
Priprema kolača rudarska greblica
44.    
Priprema sira iz mješine s područja Dalmatinske zagore, Velebita i Like
45.    
Priprema tradicijskog jela sinjski arambaši
46.    
Priprema tradicijskog jela soparnik
47.    
Priprema tradicijskog jela zagorski domaći štrukli
48.    
Priprema tradicijskog ličkog sira škripavca
49.    
Priprema tradicijskog slavonskog kulena/kulina
50.    
Pripremanje tradicijskog jela brački vitalac
51.    
Procesija Za Križen
52.    
Rovinjska bitinada
53.    
Svatovac – tradicijski vokalno–instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema
54.    
Svetomarska mikrotoponimija
55.    
Šetana kola s područja Slavonije
56.    
Tradicijski krznarski obrt Vlatka Gribla u Slatini
57.    
Tradicijski užarski obrt Antuna Kneza u Slatini
58.    
Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske
59.    
Tradicionalna proizvodnja paškog sira
60.    
Tradicijski obrt za preradu vune i izradu odjevnih predmeta, obitelj Čolakovac, Gradište kod Županje
61.    
Tradicijsko lončarstvo otoka Iža
62.    
Tradicijsko ribarstvo Lonjskog polja i Moslavine
63.    
Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije
64.    
Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Primoštena i Rogoznice
65.    
Tradicijsko umijeće pletenja jalbe
66.    
Umijeće izgradnje rovinjske batane
67.    
Umijeća izgradnje i sviranja gajdi i duda u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj
68.    
Umijeće izrade puranaca na području Draganića
69.    
Umijeće izrade slavonskog kožnog prsluka
70.    
Umijeće izrade šestinskog kišobrana u tradicijskom obrtu Cerovečki
71.    
Umijeće izrade šibenske kape
72.    
Umijeće izrade šindre za pokrivanje krovova
73.    
Umijeće izrade tradicijske pokladne maske pikač u Selnici
74.    
Umijeće izrade tradicijskih božićnih jaslica s područja SZ Hrvatske
75.    
Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske
76.    
Umijeće izrade tradicijskih ženskih frizura s područja Slavonije, Baranje i Srijema
77.    
Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita - kinč na području sjeverozapadne Hrvatske
78.    
Umijeće izrade tradicijskog nakita - božićnog lustera na području sjeverozapadne Hrvatske
79.    
Umijeće pripreme tradicijske slastice starogrojski paprenjok
80.    
Umijeće sokolarenja
81.    
Umijeće sviranja na tamburi samici, Slavonija
82.    
Umijeće šaranja tikvica na području Slavonije
83.    
Umijeće ukrašavanja uskršnjih jaja,pisanica u Podravini
84.    
Viteška igra Sinjska alka, Sinj
85.    
Žminjski govor
etnocentar @ 21:15 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, listopad 17, 2011
 

ekipa SINOVI RAVNICE

Dana 13.listopada 2011.godine pokrenuta je sekcija ,,Sinovi Ravnice'' u sklopu udruge Regionalni etno centar Osijek. Ova sekcija okuplja ekipu koja se bavi očuvanjem narodnih običaja kao što su Starih športova i Slavonski gastro kotlić.

Voditelj sekcije : Dražen Baričjak

Svi zainteresirani mogu se na info tel. 098 167 30 75




etnocentar @ 13:08 |Komentiraj | Komentari: 0

 



Poziv svim zainteresiranim da se uključe u RADIONICE Narodnog veza projekt Zavičajno Ruvo, srijedom od 19 do 21sat, Gradska četvrt Donji grad Osijek, Trg bana J.Jelačića.

Radionice Narodnog veza provode razne tehnike rukotvorstva, izrada narodne nošnje, dobro druženje. 

Voditeljica: Vera Bartolović

Voditeljica tečajeva zlatoveza i motiva: Dubravka Radovanović

Udruga Regionalni ETNO CENTAR OSIJEK




etnocentar @ 12:49 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, listopad 3, 2011





autor : Marija Ilakovac Bučanović ( 45.Đakovački Vezovi, Revija 2011.)

Etnografska obilježja Đakovštine

Pod nazivom Đakovština podrazumjeva se područje nekadašnje općine Đakovo, koje čini pored grada Đakova i prigradskih naselja sljedeće današnje općine: Drenje, Gorjani, Levanjska Varoš, Semeljci, Satnica Đakovačka, Strizivojna, Trnava, Punitovci, Viškovci. Prema tipu nošnje Đakovština se dijeli na paorski Đakovački tip nošnje, te graničarski Vinkovački tip nošnje; Strizivojna, Budrovci, Đurđanci, Piškorevca.

DJEČJE NOŠNJE

Tradicijsko oblačenje djece do školske dobi nije se razlikovalo u selima paorskih i graničarskih sela. Djeca u paorskim selima su do školske dobi nosila skutare , kako curice tako i dječaci. Kada bi krenule u školu, djevojčice u paorskim selima nosile su  male rubinke, male pregače s garnirom ozdol, te male marame zetinarke, abile su počešljane u korpicu. Nakon te dobi bile bi počešljane u četiri skale, pa u dva stupa.

 Kada bi krenule u školu, djevojčice graničarskih sela nosile su rubinke, a što su bivale starije, dobivale su pregačice i maramke. Novija varijanta su bluzice i suknje. Djevojčice bi najprije bile počešljane u košarice, nakon toga u cocu, pa u struke i na kraju u kinđu.

 




etnocentar @ 12:04 |Komentiraj | Komentari: 0
Arhiva
« » lis 2011
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Index.hr
Nema zapisa.