UDRUGA REGIONALNI ETNO CENTAR
etno ŠOKADIJA Osijek
Brojač posjeta
158198
Informacije:
  • Adresa:
    Šokačka 1, 31 000 Osijek
  • Kontakt tel.:
    031/ 505 - 801,098 / 167 30 75
  • Fax:
    031/ 208 - 282
TagList
Blog - ožujak 2010
nedjelja, ožujak 28, 2010






etnocentar @ 00:03 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, ožujak 21, 2010


ETNOUDRUGA “PRIPLIT” OBNAVLJA IŠČEZLU ODJEĆU



Rekonstruirale srijemsku roklju

VINKOVCI - Vrijedne članice vinkovačke Etnoudruge “Priplit” ovih se dana bave složenim poslom rekonstrukcije svečane ženske narodne nošnje koja je bila karakteristična za sela tzv. srijemskoga trokuta - Nijemce, Apševce, Donje Novo Selo, Lipovac... Ta je nošnja, tzv. srijemska roklja, posve iščezla pod različitim utjecajima, manje skupim materijalima i jednostavnijim motivima još tridesetih godina

20. stoljeća. Zahvaljujući članicama "Priplita", ali i sjećanjima nekoliko starijih stanovnica spomenutih sela, već su dvije srijemske roklje uspješno obnovljene, a radi se i na trećoj.


- Uspjeli smo rekonstruirati ovu nošnju do detalja, a jedini nam je problem materijal od kojega se pravila. Riječ je o tzv. bečkom šifonu, svilenkastom materijalu koji je danas teško naći, a od njega se, primjerice, pravila srijemska roklja s područja Nijemaca - pojasnila je Mirjana Marijanović, predsjednica "Priplita".
Posebnost je srijemske roklje, između ostaloga, u četiri metra širokoj suknji s osam “špiceva”, te velikoj šlingi od najmanje 50 centimetara s cvjetnim motivima. Uz Mirajnu Marijanović, najviše su se rekonstrukcijom ove nošnje pozabavile Dubravka Petričić i Anka Šajnović iz Vinkovaca, a pomogle su i snaše Marija i Josipa iz Bošnjaka, sve članice “Priplita”.
- Riječ je o vrlo složenom procesu rekonstrukcije koji uglavnom financiramo sami. Primjerice, obnova ove nošnje košta približno 6.000 kuna. Budući da žene rade na dobrovoljnoj bazi, to traje, radimo kad uhvatimo vremena - kaže Mirjana, čija je namjera, u razgovoru s predstavnicima Turističke zajednice Nijemaca, srijemsku roklju predstaviti na ovogodišnjoj manifestaciji “Divan je kićeni Srijem”, u Nijemcima.
Osim srijemske roklje kao ženske nošnje iz Nijemaca, slična je postojala i na području Tovarnika. Upravo je u Tovarniku sačuvana i jedinstvena fotografija te nošnje na temelju koje se lakše može rekonstruirati.
Osim nošnje na kojoj sada rade i spomenute dvije iste vrste koje su već rekonstruirane, u “Priplitu” imaju već nekoliko različitih muških i ženskih nošnji.

POSUDIONICA NOŠNJI ZA VJENČANJA, KUD-ove...
“Naš je dugoročni plan oformiti posudionicu nošnji, a već ih imamo dovoljno da odjenemo, primjerice, jedan mali KUD sa šest muških i deset ženskih nošnji. Također mislim da je budućnost posudionice u sve većem interesu javnosti za nošnje koje se nerijetko koriste npr. za vjenčanja, za što ih mi planiramo posuđivati. Kod nas bi se mogle iznajmljivati i neke nošnje, poput bunjevačke ili starosplitske, koje također namjeravamo sašiti, za koreografije KUD-ova kada im one nisu potrebne u vlasništvu, ili im je to prevelik trošak”, objašnjava Marijanović. Nošnje će se rekonstruirati, ali i izrađivati potpuno nove. Od planova Marijanović izdvaja suradnju s Konjičkim klubom iz Donjeg Novog Sela, za koji se namjeravaju upustiti u rekonstrukciju srijemske serežanske konjičke odore, specifične za taj dio Srijema.

Marijana BAN MILIČIĆ 
(izvor : Glas Slavonije, 20.ožujka 2010.god.)


etnocentar @ 17:07 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
četvrtak, ožujak 11, 2010

ŽVS Druge Osijek najavlju svoj drugi samostalni humanitarni koncert pod nazivom "Druge & prijatelji" koji će se održati u nedjelju 21. ožujka 2010. u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića, uz goste prijatelje: Miroslav Škoro, Žiga, Tomislav Livaja, Robert Jaman i HKUD Željezničar. Cijena ulaznice je 50 kn.

Prikupljena sredstva od prodaje ulaznica donirat će se Gradskoj ligi protiv raka.







etnocentar @ 20:15 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare











autorica slika : Edita Starčević 

Likovna udruga Galerija

Osječka 4c, ČEPIN
www.lugalerija.com/
Info@lugalerija.com
etnocentar @ 14:34 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
srijeda, ožujak 10, 2010

Hrvatski folklor (HF): Plačući i na koljenima – „Molim vas, pomozite!“
Europska Unija (EU): „Pa što Vam je, zašto ste posrnuli, zašto plačete?“


HF: „Ja sam najjeftinija na europskoj sceni?“

EU: „A zašto?“

HF: „Zato što se prilagođavam svima i koristim elemente svih kultura, a svoju sam, ups, zaboravila!“
EU: „E, to je vaš problem, isključivo vaš, tko vam je kriv što ste dopustili da se uništi vaš IDENTITET?“
HF: „Da, u pravu ste, a kako da postanem vrijednija?“


Eu: Odite si nazad u Hrvatsku, možda vam damo pozajmicu pa nam prezentirajte nešto SVOJE, nešto HRVATSKO, vratite nam se s tim i garantiramo da ćete biti prepoznatljivi i da nećete biti najjeftinija prostitutka našega podneblja!“

 



 

- I tako ode hrvatski folklor nazad u Hrvatsku, ne napravi ništa jer u Hrvatskoj također nitko ništa ne zna o hrvatskom folkloru, samo razvijaju nove teorijske okvire, teorijske pristupe, formiraju nove termine, brišu tradiciju, nameću narodu stilski neprepoznatljivo pjevanje (neprepoznatljivo onima koji su to pjevali prije 150 godina), tehnički i stilski promijenjene plesne korake, odijevanje Slavonije u kombinaciju nekoliko slavonskih regija, spajanje podunavske i podravske Baranje u jednu Baranju, spajanje manjinskih tradicija sa onima domicilnoga stanovništva u zajedničku općehrvatsku folklornu baštinu, izvođenje autorskih aranžmana obrađenih za tradicijski! šesteroglasni zbor i orkestar od 25 tamburaša, 6 violinista, bubnjara, limenih puhača, a nerijetko se naiđe i na bas gitaru... U biti, svi plešu sve u zajedničkoj nošnji, sa slavonskom maramom na glavi, istarskim morčićima na ušima, plisiranoj potpregnitoj suknji kako bi se vidjele kričavo zelene štrample, sa baranjskim pregačem i kralužom oko vrata, a sve naravno opasano hrvatskom trobojnicom. Na nogama štikla, Severinina naravno, ipak je ona Hrvatica bez premca! A izvode se redom po jedan ples iz svake regije. Hrvatski folklor, nema šta, istinski hrvatski identitet prihvaćen kao takav...
- Nakon nekog vremena se ta ista prostitutka vrati u Europsku Uniju i dalje ostane najjeftinija... Pa kaže Eruropskoj Uniji:


HF: „Poštovani, ja sam ipak odlučila ostati najjeftinija, pa makar i ne imala svoga IDENTITETA!!!
Ovo je samo kratki uvod u moju viziju hrvatskog folklora za dvadesetak i više godina! Ja to ne želim dopustiti, a mislim da ne želite ni vi!!! Stoga, pišem sljedeće:


etnocentar @ 15:48 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare

 

Tužan, jadan i razočaran onime što sam vidio u Koprivnici na Festivalu folklorne koreografije te nakon ponovo pregledanih dostupnih snimaka na Youtubeu i Facebooku, morao sam komentirati. Ok, izvan konkurencije su prikazana autorska djela, koreografije inspirirane folklorom, i dobro je dok svoje mjesto nalaze samo na ovom Festivalu. Nisam protiv takvoga pristupa u potpunosti, ali smatram da se ipak treba malo stilski, tehnički, koreografski to osmisliti i da tradicijski elementi (iako se radi o snu, viziji, modernističkom pristupu) moraju biti vidljivi u svakoj sekundi koreografije. To se može postići i mislim da to i jest cilj takvoga pristupa, ali su ga neki očito krivo shvatili i dobili smo što smo dobili. Sami smo krivi jer samo sjedimo kao panjevi i trenutno je jedino mjesto gdje djelujemo okvir za komentar na Facebooku! Počevši od mene!

 

Festival folklorne koreografije u Koprivnici je pokazao da se tamo natječu zbilja samo koreografije što je u redu jer se radi o festivalu folklorne koreografije (koreografska rješenja oosobno prihvaćam kao dobra i u krajnjoj liniji i sam ih volim koristiti za prikaz pojedinih segmenata tradicijske baštine), ALI na ostale elemente se uopće ne gleda i kao da nisu bitni.
Mislio sam prokomentirati neke izvedbe, ali sam odlučio te komentare proslijediti izravno koreografima koji su sudjelovali, a na čije koreografije imam velikih primjedbi. Ovdje dakle, neću govoriti o tome kakva je koja koreografija bila nego o mogućim razlozima zašto je do toga došlo.



Dakle, ne krivim ja tu više ni voditelje ni izvođače nego one ljude koji su to odobrili za ovaj Festival kojem je, citiram: „bitno sačuvati IDENTITET i KULTURNU BAŠTINU HRVATSKOG NARODA kojom ćemo danas-sutra participirati u EUROPSKOJ UNIJI“. To me i navelo na pisanje ovoga teksta baš u ovom smjeru.


Pitam ja vas, dragi moji: želite li vi, želimo li mi ovim LAŽNIM IDENTITETOM koji su prikazale neke grupe u Koprivnici participirati u EU? Ja ne, jednostavno ne želim biti dio toga i borit ću se svim silama protiv ovakvoga NARUŠAVANJA našega IDENTITETA, protiv ovakvoga IZMIŠLJANJA našega IDENTITETA, protiv novokreiranih termina kao što su UMJETNIČKI FOLKLOR i sl.


UMJETNIČKI FOLKLOR, dragi moji, kao sintagma ne može postojati, jer ako riječ folklor poistovijetimo sa istoznačnom složenicom NARODNA UMJETNOST, i dodamo pridjev UMJETNIČKI, dobijemo nešto što se zove UMJETNIČKA NARODNA UMJETNOST. Ako postoji netko tko mi može objasniti taj termin, reći o čemu se to radi, mene to kao budućeg etnologa(etnomuzikologa) jako zanima i rado ću, bez ikakve ljutnje i napetosti saslušati i prihvatiti logično objašnjenje tog pojma... Molim autora ili autore i pobornike termina da mi ne zamjere jer ne želim govoriti protiv njih i njihova rada koji zaista cijenim, ali meni taj pojam nema smisla i volio bih, ako već „proizvodimo“ nove termine da oni u samom početku budu kvalitetno obrazloženi jer već nas dugo pati i prati nejasna terminologija unutar hrvatskoga folklora. Možda sam preoštar, ali tijekom Festivala sam dva puta izašao iz dvorane i plakao (istinski sam bio tužan i jadan), a nisam bio pijan!!!



Molim vas da ovo shvatite kao dobronamjeran čin kojim želim djelovati kao "poticajno sredstvo" na možda šačicu ljudi koji još nisu otišli "krivim Drinama", kako bismo zajedno gradili istinski identitet našega naroda jer je on jedini koji nas SMIJE predstavljati u Europi i samo po njemu možemo biti prepoznatljivi. Većinu onoga što je bilo u Koprivnici želim zaboraviti, a pobjednicima čestitam jer oni su jedini, barem u nekoj mjeri pokazali da se može raditi kako treba. Barem s njima organizatori nisu fulali!



Stoga vas molim: REAGIRAJTE!!! Ne na Facebooku nego u svojim folklornim društvima, bili voditelji ili samo plesači, pjevači, svirači... Ja sam počeo reagirati prije godinu, dvije... Neki naši vrhunski koreografi i umjetnički (molim!) voditelji me zbog toga ne vole, ali što ću im ja. Meni je apsurdno govoriti o umjetničkom folkloru, o umjetničkim voditeljima kada govorimo o radu folklornih amaterskih skupina. Vrijeme je da se tome stane na kraj. Da se već jednom terminološki obrade svi pojmovi u folkloru, da se jasno precizira što to jest folklor, što tradicija, što izvornost, što baština, što identitet, što podrazumijeva (prihvaćen, ali po meni nedovoljno jasno obrazložen) termin "izvorni folklor", a što "koreografirani", a što pak umjetnički (koji mi nekako nikako ne paše uz folklor, ali to je moje osobno mišljenje koje ne mora nitko podržati), što je to nošnja, kakva joj je funkcija unutar koreografije,... Treba upozoriti na poštivanje vremenskih okvira u smislu obrađenoga materijala i odijevanja (kako ne bismo u vezenkama plesali valcere i sl.).. I brojne druge stvari. Ovim tekstom samo želim potaknuti nas, folkloraše, da se nalazimo na sastancima, da prije svake svoje regionalne, bilo kakve smotre napravite radionicu, okrugli stol, da izmjenjujemo iskustva i svi zajedno nađemo najbolje moguće rješenje i riješimo konačno svu ovu zavrzlamu koja je nastala. Ja se, iskreno, već uplašim kad netko spomene riječ folklor jer je sve stalno napeto, svi su nabrijani, svi sve znaju, svi se žale, a nitko ne djeluje...



Jedna od mogućih tema jest i koliko koreografija može i smije (ili mora) sadržavati i držati se "izvornoga" (ja tu riječ ne volim koristiti jer je definitivno neprikladna) i tradicije.
Svaki scenski prikaz je u neku ruku koreografija, i ne može se zvati IZVORNIM, to je valjda svima jasno jer do izvora nećemo nikada doći (kao što ni voda iz Save ili Drave ne ide nazad prema izvoru nego se ulijeva u more), ali mu se možemo PRIBLIŽITI, možemo postaviti BRANU i reći DOSTA!!! Postaviti BRANU na način da uzmemo ono najstarije, najarhaičnije koje imamo i djelovati s tim materijalom i oko tog materijala graditi naš IDENTITET (pa i folklornom koreografijom, ali na gore spomenuti način) o kojem se toliko govori i biti u tome dosljedni do kraja svog amaterskog bavljenja folklorom. Nadam se da me razumijete i da će se naći barem dvoje ljudi koji će podržati ovaj pristup za koji smatram da je jedini ispravan u očuvanju TRADICIJSKE KULTURE HRVATSKOGA NARODA.



Dakako da ću se i sam baviti (i već se bavim) suvremenim pristupima, ali i u suvremenom koreografiranom folkloru možete uz sva moguća koreografska rješenja stvoriti prekrasne koreografske slike a da pritom zadržite pravilno odijevanje, pravilno, njegovano, stilski i tehnički dobro pjevanje i plesanje. To je moja koncepcija – DA koreografiji ALI PAZITI na odijevanje, pjesmu i ples, njegovati prave vrijednosti...



Sad sam se već ulovio da zvučim kao Antun Radić, ali možda je potreban netko tko će zaustaviti prostituiranje hrvatskog folklora, i to vrlo jeftino prostituiranje, ja ga želim zaustaviti!!!

Hvala i oprostite, ali ja sam još u ŠOKU, trebam sad učiti za ispit koji mi je u 3 popodne, ali nemam pojma ništa i briga me, ovo mi je trenutno najbitnije!!! Poželite mi sreću, ljubim vas sve i molim komentare na privatni mail ili Face jer ne želim da ovo preraste u komentiranje onih koji ne shvaćaju ovo ozbiljno, a željni su da njihovi komentari na Faceu budu vidljivi i svidljivi svima!



Bog vas blagoslovio!



Dosljedan bakama i djedovima,



vaš  Antun Božić ;-)


 

 



etnocentar @ 15:30 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
utorak, ožujak 9, 2010


                     


Folklorna glazba, smotre folklora i suvremeni festivali etno muzike


Kroz smotre folklora promiče se tradicijska kulturna baština pojedinih regija, a i svakako je bitno naglasiti da se potiče međukulturna i međuetnička komunikacija u Europi, ali i s drugim kontinentima. Na smotrama je tradicija produkt rada skupine ljudi, nema izvornog usmenog načina prijenosa glazbe, plesova, grupe su unificirane, samo izvođenje plesova, pjesama je drugačije jer se izvode na pozornici pred publikom.



Osvrt na folklornu glazbu dala je Marošević (2001:412) koja u svojem radu koji prati početke u 19. st. kada se folklorna glazba počinje upotrebljavati kao sredstvo za promicanje nacionalnih i političkih ideologija. Tada je folklorna glazba hrvatskih seljaka, u starijem sloju prepoznata kao autohtona posebnost hrvatske kulture, postala ishodištem glazbenog stvaralaštva u 20. stoljeću. Nove skladbe i obrade narodnih napjeva bile su namijenjene prije svega amaterskim glazbenim sastavima. Program je provodila Seljačka sloga, ogranak za kulturu Hrvatske seljačke stranke, a i izumljen je novi kontekst izvođenja seljačke umjetnosti - smotre folklora. Na kojima su seljaci izvodili vlastite pjesme i plesove u neobrađenom ('izvornom') obliku. Tako je afirmirana seljačka umjetnost postupno uzdignuta do razine najviših vrijednosti nacionalne kulture, a amatersko njegovanje zavičajne baštine i njezino izvođenje na brojnim smotrama folklora dovelo do očuvanja mnogih tradicijskih sadržaja i


stilova izvođenja.I dalje se smotre folklora održavaju, sa središnjom u Zagrebu. Smotra folklora od 1966. godine ima međunarodni karakter.


Mišljenje o folkloru dala mi je i članica grupe Cinkuši, Nataša Radušić:
Glazba inspirirana izvornom glazbom iliti folklorom nekog (ili više) naroda, fuzionirana sa modernim zvukovljem. Mene zanima kaj je to folklor; jer naša javnost je izgubila percepciju 'hrvatskog folklora', pa ono kaj se sluša po radiju i vrti na telki definiraju kao 'narodna glazba', samo se pitam kojeg naroda. Mojeg sigurno ne. E, sad bi trebalo odrediti čvrste granice 'hrvatskog folklora', ono kaj radi 'Lado': Božo Potočnik je raspisal note za orkestar i to je to... Svi lepo sviraju, cure su zgodne i tancaju, dečki svi jednako visoki, da ne bi bilo oku nezgodno...Kužiš kaj mislim. Stavili su monopol na folklor. Mislim da to ne štima. S druge strane ne štima 'Hrvatska štikla', koja po travi gazi. Afrika paprika i kaj ti ja znam kaj još kao 'hrvatski folklor'.



Mišljenja sam da izbore pjesama koje će predstavljati jednu naciju, trebaju raditi profesionalci. Budno oko muzikologa će uočiti nekvalitetu, te će takve pjesme odvojiti po strani, kako one ne bi prezentirale jednu naciju. Drugo su izbori gdje publika i žiri koji je sastavljen od ljudi različitih profesija, biraju pjesme po svom ukusu. Viđenje članova iz Lada, koji su sudjelovali na pjesmi Moja štikla donosim iz Studia, kao prilog br.1. i br.2..


etnocentar @ 17:04 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare

Ovaj rad bavit će se temom etnomuzike i globalizacije. Glazba ima vrlo važnu ulogu u svakom društvu, već tisućama godina. Razvija se kroz vrijeme i vrlo dobro odražava promjene koje u društvu nastaju. Ima li ljudske kulture bez glazbe? Mislim da nema. Pokušat ću prikazati koliko se kroz spoj tradicijske muzike i suvremene, popularne, mogu očuvati tradicija, identitet, kulturni identitet jednog naroda. S obzirom na velik utjecaj medija te izuzetnu mobilnost ljudi, u današnje vrijeme nije uopće problem istraživati jednu kulturu pojedinog naroda, te upoznati ostale s njom, a također nije teško koncipirati festivale širom svijeta koji ujedinjuju različite izvođače u svega nekoliko dana na najrazličitijim lokacijama kugle zemaljske. Nekoliko isječaka dnevnih tiskovina iz Hrvatske, koji će biti u poglavlju Uloga medija, daju jasnu sliku koliko kultura današnjice ovisi o novinama, internetu, televiziji, radiju.


S obzirom da svijet današnjice koji se ujedinjuje na jednoj strani u Europsku Uniju, a na drugoj želi očuvati vlastiti identitet, pitam se koliko gubimo svoga identiteta globalizacijom koja neminovno zahvaća i Hrvatsku, te koliko tradicija ostaje živa u nama, našim običajima.

Koliko je glazba važna u svakom društvu sročeno je vrlo dobro na internetskim stranicama Zaštite autorskih muzičkih prava:



Premda je glazba dio svih kultura, ona u svakoj pojedinoj kulturi ima različitu ulogu, različita značenja i različit stupanj važnosti. Slušatelji iz jedne kulture često imaju poteškoća u razumijevanju osjećaja izraženih muzikom neke druge kulture, jer je emocionalni izraz kulturno određen. U većini kultura glazba ima funkcije koje nisu samo zabava i estetsko uživanje pojedinca. Ona potpomaže proces komunikacije i omogućuje ljudima da zajedno učinkovitije djeluju. Na primjer, glazba može uskladiti fizičke pokrete skupine ljudi u plesu, marširanju ili radu. Glazba je sredstvo za izražavanje širokog raspona ljudskih osjećaja, ljubavi, tuge i osjećaja pripadnosti koje ljudi ponekad teško iskazuju riječima. Glazba je zapravo alternativno sredstvo komuniciranja među pojedincima i skupinama, premda ova komunikacija može biti ograničena na one koji razumiju određeno značenje uporabljenoga glazbenog žanra.



Glazba je utkana u društvenu potku naših života. Muziciranje, stvaranje glazbe i pridavanje posebnog značenja glazbi unutar jedne kulture ili u određenoj okolini osnažuje i spaja društvenu zajednicu. Muzikom se može služiti kako bi se potaklo pristajanje uz društvene norme, oblikovalo društveno prihvatljivo ponašanje kod djece i usvojilo kulturne alate, kao na primjer kod učenja abecede pjevanjem. Nasuprot tome, glazba također može omogućiti izražavanje identiteta koji se protivi društvenim normama. Adolescencija je vrijeme kada je slušanje glazbe najintenzivnije i kada glazbeni ukus često postaje neodvojiv dio društvenog identiteta. Ovo može dobro ilustrirati nedavni primjer u Montrealu kada se u podzemnoj željeznici sviralo klasičnu glazbu u nastojanju da se uvjeri mlade da se ne trebaju ondje zadržavati. Postupak je bio vrlo učinkovit. U nekim slučajevima glazba može biti moćno oruđe promjene. Ona može imati važnu ulogu u ujedinjenju i izražavanju solidarnosti kod osoba koje izazivaju društvene norme i postupke.



Glazba ima ulogu u većini naših društvenih institucija i religioznih obreda, na primjer, na rođendanima, vjenčanjima i pogrebima, sportskim natjecanjima, vojnim događanjima. Ona može biti i moćno sredstvo održavanja kontinuiteta i stabilnosti društva kroz narodnu glazbu (folklor) i pjesme koje govore o mitovima i legendama, te bilježe važne događaje. U našem sve globalnijem društvu, folklorna glazba može biti važno sredstvo za očuvanje identiteta manjinskih kultura.






(preuzeto sa stranice: http://www.zamp.hr/moc/drustvo.htm)

etnocentar @ 17:00 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, ožujak 8, 2010


SEMINAR za GAJDAŠE

od 26. do 28.ožujka 2010.god. Osijek,

prostor HKUD-a ,,Željezničar'', ul.Radićeva

Voditelji: Andor Vegh i Anita Šteter

Kotizacija - 200 kuna
prijava ; 091 / 515 64 21

etnocentar @ 23:40 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, ožujak 4, 2010
Udruga REGIONALNI ETNO CENTAR OSIJEK
članovi suradnici i udruge partneri

      ETNOLOGIJA i FOLKLORISTIKA

                         

- osnivanje stalne etnološke postave u muzeju Slavonije
  ili etnološkog muzeja
- studij tambure i tradicijskih glazbala na Umjetničkoj akademiji
- studij etnologije na Filozofskom fakultetu
- podružnice instituta za etnologiju i folkloristiku
- izvannastavni i izvaninstitucionalni predmet Zavičajnost
   u Osnovnim školama prema HNOS-u
- radionica za izradu i restauraciju narodne nošnje







e-mail: etno.centar.osijek@gmail.com



etnocentar @ 15:08 |Komentiraj | Komentari: 0
Arhiva
« » ožu 2010
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Index.hr
Nema zapisa.