UDRUGA REGIONALNI ETNO CENTAR
etno ŠOKADIJA Osijek
Brojač posjeta
156519
Informacije:
  • Adresa:
    Šokačka 1, 31 000 Osijek
  • Kontakt tel.:
    031/ 505 - 801,098 / 167 30 75
  • Fax:
    031/ 208 - 282
TagList
Blog - svibanj 2008
petak, svibanj 30, 2008

( unikatni ili rukom izrađeni )

Narodna nošnja u Slavoniji je, u drugoj polovici 19 stoljeća obogaćena vezom zlatnim ili srebrnom niti. Primjenom zlatoveza dijelovi na pojedinim mjestima odjevnog predmeta dobili su izgled i sjaj zlatnog nakita.

Najčešće su primjenjivani stilski oblikovani  biljni i cvjetni motivi ukomponirani kao grane, kao što su grožđe, klasje žita, cvijet ili pupoljak, žir,...

Vezeni radovi zlatom svrstani su u dvije grupe, kao zlatovez na skroz tj.direktno na platno, izrađuje se plosnim bodom samo što se  umjesto svilenog i pamučnog konca upotrebljava  zlatna ili srebrna nit. Može se raditi i bečkim bodom.

Druga grupa se radi kao apliciranje zlatne niti  (zlatovez preko papira).Zlatovez preko papira  izrađuje se tehnikom pričvrščivanja, apliciranja  tankih srebrenih ili zlatnih niti. Najčešće se istovremeno pričvršćuje svežanj od tri do pet niti. Izrađuje se na različitim tkaninama, pamučnom platnu, svilenoj tkanini, samtu ili finoj čohi.  Zbog čvrstoće veza i gustoće zabotka ispod  tkanine se mora podstaviti tanje platno kako bi se spriječilo njezino paranje. Pomoću podložnog platna tkanina se može napeti na okvir za vezenje. Motiv se precrta na karton, pažljivo izreže i zalijepi  na tkaninu. Da bi vez bio reljefniji preko papira se stavi loptica pamuka.Svežnjevi metalnin niti slažu  se jedan uz drugi i polažu preko motiva s jedne na drugu stranu. Prišivaju se kratkim bodom, provlačeći iglu ispod izrezanog motiva i podloge naizmjenično  s jedne i druge strane.Konac kojim se prišiva treba biti vrlo jak.



etnocentar @ 00:31 |Komentiraj | Komentari: 0
                        
Sprave za obradu lana i konoplje u tradicijskoj kulturi su: stupa, preslica,vreteno, kolovrat i tkalački stan. Priprema  lana počinje od čupanja lana krajem lipnja, preko močenja  do predenja, snovanja i tkanja. Snovanje počinje nakon  Božića, a to je namatanje određenog broja niti pređe čime  ona dobiva elastičnost u pripremi za tkanje. Pri obradi pjevale su se pjesme,a muškarci pomagali u tučenju lana.  Preslice su uvijek darivali mladići djevojkama. Predenje,  motanje, snovanje i tkanje radilo se u dugim zimskim  večerima: ''Dugo u noć, u hladnu zimsku noć, moja majka 
bijelo platno tka''(pjevao je Dragutin Tadijanović). Domaće  je platno naziv za platno tkanood lana, konoplje ili pamuka  istkano na tkalačkom stanu.
etnocentar @ 00:24 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
 



Slavonija etno fest - Slavonski etno sajam 2008. ETNO CENTAR OSIJEK


Svečano otvorenje Slavonskog Sajma Osijek 2008.
pozdravna riječ predstavnika Organizacijskog odbora
Ivana Nikolić



Pokrovitelj Slavonskog Sajma gradonačelnik 
Gordan Matković, ujedno kum Sajma po starom
slavonskom običaju dobio je šokački šešir i otarak


Suveniri - mali kazani za rakiju izrada kazandžije
Vlade Milić iz Punitovaca



Slavonska domaća rakija šljivovica proizvodi
OPG Blažević iz Osijeka


Rukotvorine i narodne nošnje izrada Ane Vincetić
iz Štitara, te članice udruge Bošnjački šlingeraji



Proizvodi od valjane vune Obiteljski obrt Čolakovac
iz Gradišta kod Županje, inače jedini proizvođači
slavonske reklje, špencle, jankle,...



Šarane tikvice, suveniri iz Slavonije, rukotvorine
Ana Makarević iz Gradišta





Tradicijski obrt kožušar Stjepan Posavčević iz
Vinkovaca



Izrada unikatnog ili rukom izrađenog zlatoveza,
marame, dijelovi narodne nošnje,
Voditeljica radionice Dubravka Radovanović
(Etno centar Osijek )



Izrada zlatoveza i narodne nošnje iz Cvelferije,
Marija Ćosić iz Vrbanje



Etnološka zbirka, izložbeni eksponati


Stari tradicijski namještaj iz Slavonije


Članice ŽPS Vesele Šokice iz Slavonskog Broda



Članovi KUD-a ,,Dukat'' iz Vladislavaca, sudionici Sajma



Etno kujna - štitarske snaše, predstavile su se sa
domaćom slavonskom gastronomijom, pečenje
listarića ili truljave gaće


Priprema kotlića za kuhanje čobanca čeka majstore,
organizator Turistička zajednica grada Osijek



Dobar ugođaj izlagača i izvođača uz domaću rakiju
šljivovicu i slavonske baćarce


Nastup ŽPS Vesele Šokice i samičara Švaganović
iz Male Kopanice


Članovi MPS iz Velike Kopanice sa Krunoslavom
Kićom Slabincem na Slavonskom Sajmu


Domaćin Sajma i majstor šarana na rašljama
Dražen Baričjak i voditelj Ivan Nikolić



HKUD Željezničar iz Osijeka nastup na svečanom
otvorenju Slavonskog Sajma u izvedbi koreografije
baranjski svatovi. Velika ih hvala, na mladima svijet ostaje !


Dana 24.svibnja 2008.godine u ambijentalnom prostoru stare gradske jezgre osječke Tvrđe, održana je kulturna manifestacija Slavonski etno-turistički sajam Osijek 2008. Organizator ove drugi puta za redom manifestacije je udruga Regionalni etno centar Osijek u suradnji sa Turističkom zajednicom grada Osijek, uz pokroviteljstvo gradonačelnika Gordana Matković, koji je ujedno kum sajma prema starom slavonskom običaju, dobio i otarak te slavonski šešir.Sudionici na sajmu su obrtnici starih tradicijskih zanata, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i udruge građana. Predstavili su se sa;starinama, rukotvorinama, suvenirima, narodnim nošnjama, tradicijskim zanatima, gastronomija i kulinarstvo. Glazbeno folklorni programom uveličali su manifestaciju sudionici: HKUD Željezničar iz Osijeka sa koreografijom baranjski svatovi, te KUD I.K.Adamović iz Čepina sa Ljeljama, te KUD Dukat iz Vladislavaca. Još su nastupili ; ŽPS Vesele Šokice iz Slavonskog Broda, KUD Kolo Donja Bebrina, MPS i samičari iz Velike i Male Kopanice, gajdašica Anita Tomoković (Osijek), gajdaš Ivan Lović (Gorjani), gajdaš Tomislav Livaja (Slakovci),...

etnocentar @ 00:07 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
četvrtak, svibanj 29, 2008

Među starim tradicionalnim jelima iz Slavonije najpoznatiji
su proizvodi koji se poistovjećuju sa Slavonijom - kulin, 
šunka, švargl, slanina, čavarci, dok su mnoga jela davno 
zaboravljena poput cicvare s krompirom, krkljuš, sekeli-
gulaš, ljeljini dukati,utvajski ražanj, bjeli žganci, hladetina 
ili lučevine, slavonska satrica....to su jela koja svojim 
egzotičnim nazivima prizivaju sjećanja na prošla vremena. 
Tradicijska jela svoj nastanak koji je bio uvjetovan 
određenim razdobljem u godini, uglavnom vjerskim običajima. 
U Slavoniji, čiji su stanovnici oduvjek slovili za vrlo pobožne, 
neka su jela nastala u vrijeme kada se postilo. Svedena su 
pod nazivnik ''bezmasna jela'', a u današnje vrijeme, koje za 
većinu znači izobilje u hrani, ta se jela rijetko pripravljaju te su 
gotovo potpuno zaboravljena. Tradicionalnu prehranu kao što 
su jela; čobanac,guščji paprikaš, sarma, šaran u rašljama 
trebali bi postati slavonski brand kao autentična, zaštićena jela 
tradicionalne kuhinje s ovih prostora.

Naši su stari od gusaka i pataka pripremali razna jela, 
ali u doba žetve, kad bi se uzimali nadničari, pripremao
 bi se tradicionalni guščji paprikaš koji se, uz uvijek 
prisutne slavonske delicije poput kulina, šunke, kobasice, 
švargla i čvaraka koji su bili slavonski doručak, 
a našao bi se na stolu i za ručak, za vrijeme žetve.

Jela od ribe je dio života uz rijeke Savu, Dunav i Dravu 
naviknuo je Slavonce na riječnu ribu i to najčešće šarana
 pa stoga ne čudi što recepte poput fiš-paprikaša ili šarana 
u rašljama.

Mnogi mirisi i okusi nas vraćaju u djetinstvo, kao što su 
domaćih tačaka, odnosno jastučića s pekmezom, makom 
ili orasima, kao i tjesto s orasima i makom,paradajz juha s
 domaćim rezancima, ali i sarma koja se i danas vrlo često 
sprema, a na jelovnicima se nalazi više od 200 godina.

Iz raznovrsne i bogate ponude kao slasnog i brzog obroka 
koji je bio vrlo omiljen u djetinstvu većine Slavonaca kao 
seoska delicija je tako i kruh s mašću, posut domaćom 
sitnom paprikom.

U tradicionalne slavonske kolače ubrajaju se paprenjaci, 
medenjaci, šape i breskvice,a budući da su ti kolači koji su
 mogli stajati i nekoliko dana, snaše su ih pripremale
uoči kirbaja, odnosno proslava crkvenih godova i za svadbe, 
a čuvale u ladicama starih kredenaca. Pogačice sa čvarcima i 
salenjaci kolači su koji se najčešće pripremaju za svinjokolje. 
Tu su i nezaobilazne makovnjače i orahnjače, posebno su
dobre one iz krušne ili vanjske peći.

U posljednje vrijeme mnogo je izdano knjiga sa sakupljenim
starim Slavonskim jelima.Izvorna slavonska jela, kako ona 
svakodnevna, tako i ona pripremana za blagdane.

PROVA - (ZIMSKI KOLAČ ZA ,,NEZAPOVIDANE SVECE'')

Recept :
1 dcl kukuruznog brašna, 1 dcl šećera, 4 jaja, 2-3 šake 
strugane bundeve (oko 30 dkg), 1 dcl otopljene masti, 
1dcl mlijeka, sol i sitni šećer.

Priprema :
Jaja i šećer pjenasto izmutiti, dodati brašno, struganu 
bundevu i sol pa razrijediti s mlijekom i mašću. 
Peći na umjerenoj vatri dok ne porumeni. 
Kad je pečeno, posipati sitnim šećerom i služiti toplo.

POPARA

Recept:
2 žlice masti, 1 glavica crvenog luka, 1 žlica (kašika) 
usitnjenog peršinovog lista,2 cijela jaja, 1/2 kg tvrdog
kruha izrezanog na kocke, 1 dcl kajmaka, 1 lit. juhe od
zelenja ili vode, sol.

Priprema :
Na masti ispržiti luk, peršinov list i kocke kruha, 
zaliti juhom i kuhati dok kruh ne omekša.
 Jaja i kajmak se skrkljaju, začine solju i 
dodaju na kraju. Dobro mješati.

POGAČA

Recept :
1 kg mekog brašna, 1 germa, 2 dcl mlake vode, 
3 žumanjka, 1 žlica masti, 1 žlica soli

Priprema:
Germu rastopiti u vodi i ostaviti da se zapjeni. 
Pomješati brašno, sol pa zamjesiti tijesto
s 2 žumanjka, mašću i germom. 
Pogaču izbosti vilicom, premazati umućenim žumanjcima
i posoliti. Peći na umerenoj vatri oko 30 minuta.

ŠAPE ili PRACNE

Recept:
1 šalica masti, 1 šalica šećera, 1 šalica orasa (oraha), 
1 cijelo jaje, 1 šalica pekmeza (tvrdog) ili meda.

Priprema:
Sve zamjesiti, kalupčići se mlo namaste, pobrašne i 
u njih stavimo tanak sloj tijesta.
Pečene izvadimo i uvaljmo u sitni šećer.

SUPITA

Recept:
6 žlica maslaca, 6 žumanjaka, 1 i 1/2 lit. mlijeka, 
1 i 1/2 lit. brašna, 6 žlica šećera,
2 žličice soli, snijeg 6 bjelanjaka (bjelanci).

Priprema:
U pjenasto izmješan maslac naizmjence se dodaju 
žumanjci, brašno i mlijeko,
a na kraju se doda snijeg od bjelanjaka. 
Nalije se u zamašćenu tepsiju,
prethodno zagrijanu. Ispečeno se prelije vrhnjem i 
pospe šećerom i kratko zapeče.

FIŠ - PAPRIKAŠ

RECEPT

SASTOJCI : - za 10 osoba

OČIŠĆENA RIBA
1.) šaran 2 kg,
2.) som 0,75 kg,
3.) štuka 0,25 kg,
4.) 3-4 glavice luka,
5.) 2-2,2,5 dcl ukuhane rajčice,
6.) 2-3 ljute feferone,
7.) 2 žlice soli,
8.) 1 žlica sitne ljute paprike,
9.) 2 žlice sitne slatke paprike,
10.) 3-3,5 litre vode

PRIPREMA :

U kotlić (cca 12 litara zapremine) staviti izmiksani ili 
naribani luk,izrezanu ribu, ukuhanu rajčicu i ljute feferone,
 te uliti 3-3,5 litre vode i staviti na jaču vatru, kad voda 
prokuha dodati sol, sitnu mljevenu papriku, te kuhati još 
30 minuta. Uz fiš-paprikaš uobičajeno je poslužiti šire 
rezane domaće rezance koje treba zasebno skuhati.

                                                           DOBAR  TEK !

RECIPE FOR FISH PAPRIKASH ( FISHERMAN'S STEW )

Place finely chopeped or grated onion, sliced fish, 
tomato and chili peppers in a 3- gallon pot. 
Cover with 3-3,5 liters of water and place over high 
heat. When the water comes to a boil, add the
salt, cayenne pepper and paprika. Simmer for an 
additional 30 minutes. Fish paprikash is usually 
served with broad homemade noodles, cooked 
separately in boiling salted water.

                                               GOOD APPETITE !

REZEPT FUR FISCHSUPPE ( FIŠ - PAPRIKAŠ )

ZUBEREITTUNG

In einen kessel (mit ca. 12 liter volumen) die im mixer 
zerkleinerten oder geriebenen zwiebel, den in stucke 
geschnittenen fisch sowie tomaten und scharfe pfefferoni
geben, 3-3,5 liter wasser aufgieben und dann den kessel 
auf starkeres feuer stellen. Wenn das wasser aufgekocht 
ist, salz und den kleingemahlenen paprika hinzufugen und
anschliebend noch 30 minuten kochen lassen. Es ist ublich
zum fiš-paprikaš breiter geschnittene hausgemachte
nudeln zu servieren, die separat gekocht werden mussen.

                                                GUTEN APPETIT !

etnocentar @ 10:41 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
               
                Etnološki prikaz - rukotvorine i narodne nošnje udruge Etno centar Osijek,
                na I. Slavonskom etno-turističkom sajmu, Osijek 2007.

     
       Članovi Etno centra Osijek, organizatori manifestacije  Slavonski sajam u Osijeku.



CROATIA - region Slavonia

Što čini regiju Slavoniju prepoznatljivom kroz tradicijsku narodnu baštinu ? Sigurno puno toga, ali mi smo izdvojili samo dio toga što predstavlja Slavonski etno brand. 

TAMBURICA

The tamburica is the most popular instrument in Slavonian folk music.

NARODNE NOŠNJE

Slavonian Etno traditional costumes.

SLAVONSKI  KULIN

From the Slavonia region, it's a sausage made from the best part of the pig.Locals refuse to compromise  on this notion too, telling us there can only be'one kulin  per pig'. It's brilliantly spiced with red papper, salt and  white garlio and is tremendously expensive (300 kn /kg).  The final product is a wonder of scientific processing :  the mix is stored in a pig intestine, specially bound and then is carefully air dried and smoked like a jerky.

ZLATOVEZ

One of Slavonia's most important artistic is zlatovez,  or gold embroidery.

ČOBANAC

Thick spicy čobanac, a traditional Slavonian dish that  can be cooked with beef, lamb, veal or pork (or the lot)  is blended with local vegetables and spices to create  a mouth watering, meaty stew.
etnocentar @ 09:59 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Arhiva
« » svi 2008
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Index.hr
Nema zapisa.