UDRUGA REGIONALNI ETNO CENTAR
etno ŠOKADIJA Osijek
Brojač posjeta
158198
Informacije:
  • Adresa:
    Šokačka 1, 31 000 Osijek
  • Kontakt tel.:
    031/ 505 - 801,098 / 167 30 75
  • Fax:
    031/ 208 - 282
TagList
Blog - lipanj 2008
subota, lipanj 14, 2008

Poštovani, udruga Regionalni etno centar Osijek otvorio 
je na ovome blogu prvu ETNO  BURZU, sa ciljem objektivnog
vrednovanja materijalne narodne tradicijske baštine.
Mnoge vrijedne etnološke starine (predmeti) ne čuvaju se
na adekvatan način, posebno kod restauracije tj. obnove.
Stoga smo otvorili ovaj zajednički blog poradi zaštite
materijalne baštine i kulturnog nasljeđa hrvatskog naroda
Slavonije, Baranje i Srijema.

Slavonske starine posebno su tražene kao eksponati u
uređenju enterijera i eksterijera kao ambijentalni ugođaj
za uređenje objekata (domaćinstava) u razvoju seoskog
turizma, te uređenju okućnica u tradicijskom duhu.
Narodne nošnje kao ponuda istinskim zaljubljenicima u
tradiciju baštinu te folklornim skupinama itd.

PONUDA / POTRAŽNJA

NARODNE  NOŠNJE

Pročitaj kompletan post
etnocentar @ 00:00 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
ponedjeljak, lipanj 9, 2008


Jedno od prepoznatljivih obilježja raznih naroda svakako su i narodne nošnje. Izraz su tradicije,
kulture, podneblja, likovnog shvaćanja, odraz spleta raznih povijesnih utjecaja, pa na taj način govore i o narodu kojem pripadaju. 

Hrvatske narodne nošnje odlikuju se živopisnošću, bogatom izradom i raznolikošću. Sve do polovice  19.stoljeća nosilo ih je seosko stanovništvo, ali i  gradski puk koji je živio od poljoprivrede.

Veliki društveni i politički događaji (ukidanje kmetstva, razvojačenje Vojne krajine) izazivaju i napuštanje narodnih nošnji. Naime, ti događaji izazivaju raspadanje velikih obiteljskih zadruga na samostalne  obitelji. U tim zadrugama (koje su brojile i nekoliko desetaka ukućana) poslovi su bili tradicionalno podijeljeni, pa su žene imale zadatak brinuti o izradi odjeće za sve ukućane. Brinule su se o proizvodnji i preradi tekstilnih sirovina, o predenju, bojanju, tkanju, šivanju i ukrašavanju odjeće.

Nakon raspadanja zadruga žene više nisu mogle  obavljati taj zadatak. Osim toga, jedan od uzroka
napuštanja narodnih nošnji bio je kao i u drugih naroda: brzi tehnički napredak zahvaljujući kojemu 
se razvija tekstilna industrija, trgovina i prometne veze. Danas je narodna nošnja gotovo potpuno napuštena;  još je samo ponegdje nose stariji ljudi, i to u izmjenjenom obliku.

Bogato iskićene panonske nošnje u međurječju Save i Drave srodne su drugim nošnjama panonskog bazena (kabanice od čohe, fini kožusi s kožnim aplikacijama). Panonske nošnje imaju veoma bogate nabore. Među dijelovima te nošnje ističe se osobit tip opanaka (kapičar) i ženske kapice (poculice). Kao što je prehrana u tom  kraju ovisila o plodovima zemlje, tako su i sirovine za
izradu odjeće uglavnom bile namirene biljnim vlaknima - lanom i konopljom.

Nošnje se opet razlikuju od kraja do kraja, razlikuju se  odjevni predmeti za pojedina godišnja doba, posleničke nošnje od blagdanskih, nedjeljnih, oprave za djevojčice, djevojke, mlade žene i starije žene, za bogatije i manje bogate. Te se nošnje razlikuju šarama, detaljima, bojama i vezovima, vrstom materijala i pojedinim sastavnicama. Na njima se mogu vidjeti razne aplikacije, ušivena zrnca, plantrike, jasprice, čipka, raznobojna dugmad, raznovrsni motivi poput grožđa, lišća, ružica, srdašca, djeteline,  tulipana itd.

Marljivim rukama treba mnogo umjeća i strpljena za izradu narodne nošnje. Tako narodna nošnja o onome  tko je nosi govori mnogo toga: odakle je, kakvog je  imovnog stanja, kakav mu je bračni status, a pozornom oku znalca kaže još i više.

U istočnoj Hrvatskoj, na području Slavonije, Baranje i  Srijema,mnogi koriste terminologiju u nazivu 
Slavonska narodna nošnja,no to nije ispravno jer ovdje  mislimo na šire etnografsko područje, a govorimo o  tradicijskoj baštini starosjedioca tj. hrvatskoj etničkoj skupini Šokci. Područja koje nastanjuju Šokci su Slavonija, Baranja, Srijem, Bačka te bosanska Posavina. 

Značajke Srijemskog tipa

   Zapadni Srijem nazivamo područje od Vukovara  prema Iloku uz obronke Fruške gore. U ovu skupinu  pripadaju sela : Bapska,Berak, Gibarac, Ilača, Lovas,  Sotin, Tompojevci i Tovarnik. Glavna odrednica  tradicijske nošnje bila je u svim selima jednaka, s  prepoznatljivim razlikama u stilu odjevanja, krojem,  materijalu,nazivlju i tehnikama ukrašavanja.  Srijemsko narodno ruvo uklapa se u opću sliku  odjeće Hrvata Šokaca. Većim dijelom nalikuje nošnjama susjedne Slavonije, a pojedini elementi  upućuju na Šokce iz Bačke, ali glavna odrednica je izrazito srijemski.


Narodna nošnja ili ruvo u Slavoniji možda naizgled isto, kod Šokaca se ipak razlikuje. Razlike u ruvu su vidljive u vrsti  materijala, tj. tvoriva, krojevima, izboru boja, načinu ukrašavanja... Nekada je ruvo bilo izraz svijesti njegova nositelja o vrijednosti koje ono ima, kako na uporabnoj, tako i na simboličkoj razini.  Važan odraz na narodnu nošnju ima položaj, klima, te povijest. Predajno je društvo podrazumjevalo i smatralo važnim  samodostatno gospodarstvo, što znači da se vlastitom 
proizvodnjom namirivao i velik broj potreba, pa su i proizvodi tekstilnog rukotvorstva uistinu bili kućni proizvodi. Proizvedeno ruvo i predmeti svakodnevnice, uz svoju glavnu uporabnu značajku otkrivaju i shvaćanje njezinih nositelja o njenom značenju. Stoga, svagdanje odijevanje, svečano, posebice 
blagdansko i žalobno, značilo je svojevrsno izlaganje javnosti u odjeći sukladnoj ,,pravilima'' predajna društva. Nepisana pravila odijevanja nalagala su u svakoj prigodi primjerenu odjeću, nije se dopuštalo izdvajanje.
etnocentar @ 23:53 |Komentiraj | Komentari: 0
Arhiva
« » lip 2008
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Index.hr
Nema zapisa.