UDRUGA REGIONALNI ETNO CENTAR
etno ŠOKADIJA Osijek
Brojač posjeta
156519
Informacije:
  • Adresa:
    Šokačka 1, 31 000 Osijek
  • Kontakt tel.:
    031/ 505 - 801,098 / 167 30 75
  • Fax:
    031/ 208 - 282
TagList
Blog - kolovoz 2008
srijeda, kolovoz 27, 2008

KORIZMA U BJELINI, USKRS U SVILI I ZLATU

   Nakon razuzdanosti, neumjerenosti poklada, nastupa korizmeno vrijeme, četrdesetodnevno razdoblje priprave vjernika za proslavu najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, dana Isusovog uskrsnuća. To je vrijeme sedam nedjelja ozbiljnosti, vrijeme čišćenja, odricanja u jelu i pilu, pokajništva, molitve, veće pobožnosti, priprave i pokore u kojem jeredovito izostajala zabava, veselje, pjesma i igranja kola.
   U skladu s ozbiljnošću korizmenog razdoblja, u Slavoniji i Baranji, tradicijom je bio strogo propisan i način odijevanja.Svilene tkanine, fine pamučne ''soteše'',blještvai zlatovez, vez trepavim šljokicama, ''živom žicom'' i obojenim staklenim perlicama, šarene vezove raznobojnom svilom, svečana oglavlja, sitno pletene djevojačke pletenice, ''šamije'', ''podvezala''
sa zlatovezom snaša, puno prirodnog i umjetnog cvijeća, ogledalca, niske dukata na prsima, zamjenila je skromnija nošnja, reklo se ''mrka'', pokajna, korotna, sašivena od grubljeg tkanja, ukrašena bijelim vezovima, ili vezovima tamnih, zagasitih tonova : plave, zelene, smeđe, ljubičaste boje, smirenog ugođaja.
     Šokačke djevojke i snaše oblačile su u korizmi rubine ''bjelače'', ''bjeliške'' s ovim bijelim vezovima  ukrašene i to svake nedjelje drugu rubinu, po točno utvrđenim pravilima.U Čistu nedjelju, prvu u korizmi, oblačile su ''raspletane rubine'', u Pačistu, drugu korizmenu nedjelju ''isicane rubine'', na Glušicu obavezno se oblačila ''priplitana - sastavljana rubina''.
A,na Veliki petak bile su u ''najmrkljim pripletankama''. Pa i ostali dijelovi odjeće marame za na glavu i oko  vrata, pregače - ''fertunovi'', kožušci, bluze, sve je moralo biti, mrko i svake se nedjelje moralo ''izminiti'' -promjeniti, obući drugu odjeću, jer je to selo gledalo, na to se i te kako pazilo.
   Najmrkijim se bijelim vezovima smatra priplet i rasplet. U hrvatskom folklornom tekstilu ove dvije ukrasne tehnike, upravo su u platnenom ruhu Slavonija  i Baranja dosegle najveći domet i zavidnu likovnu kreaciju.Ti prozračni, šupljikavi vezovi oduševljavaju svojom profinjenošću bijelog na bijelom i čine ugodnu opreku šarenilu sviloveza i veza zlatnom niti.
    Iako, korizmeno ruho nije tako kićeno kao ono za druga doba u godini, pogotovo kao ono za
svečane prigode, ono je bogastvom i raznolikošću bijelih vezova, kao i uzoraka smirenih tonova i drugih vezilačkih tehnika, jednako dičilo šokačke djevojke i snaše, koje su korizmeno bijelo ruho s jednakim  ponosom nosile i znale isticati svaka svoju osobnost, ali i željno čekale Veliku subotu i Uskrs, kada će opet obući svile i zlato - svoje ''veselo ruvo''.

                 prof. Zvonimir Toldi
etnocentar @ 22:47 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, kolovoz 26, 2008

PROGRAM RAZVITKA TURIZMA U
RURALNOM PROSTORU NA PODRUČJU
SLAVONIJE i BARANJE

Uvod

Na Skupštini udruge Regionalni etno centar Osijek, održanoj 13.siječnja 2007.god.,a temeljem članka 8. Statuta, donijela je Zaključak kojim se prihvatio strategijski Program promoviranju razvitka turizma u ruralnom prostoru na području Slavonije i Baranje. Posebno je naglašeno promoviranje Etno seoskog turizma.

1. Seoski turizam

Etno seoski turizam pomaže očuvanju lokalnog ili zavičajnog identiteta, tradicijske baštine i običaja, štiti okoliš, jača ekološku proizvodnju, pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovi održivog razvoja te predstavlja budućnost svjetskog turizma. Seoski turizam predstavlja golem turistički potencijal  kojem se ne pridodaje dovoljno pozornosti. Seoski je turizam u Hrvatskoj u samim začecima te predstavlja  golem neiskorišteni potencijal kojem Hrvatska turistička zajednica ne pridaje dovoljno pozornosti.

2. Pojam i definicija ruralnog turizma

Pod pojmom ruralni turizam nalazimo različite nazive kao što su: eko-turizam, seoski turizam, agroturizam, seljački turizam, turizam u seoskom domaćinstvu, koji se temelji na korištenju ruralnog prostora u kontekstu  turističke ponude. Izvan je urbanih naselja ili turističkih kapaciteta, te nema odlike masovnosti. Ruralni turizam potiče razvitak novih turističkih destinacija razvijajući kontinetalni turizam.


3. Etno-eko proizvode usmjeriti u turističku ponudu

,,Slavonski etno brand'' je kulturno gospodarski projekt, kao spoj baštine i održivog ruralnog razvoja, te je upravo kroz razvoj ruralnog prostora tj. seoskog turizma prepoznatljiv kako pojedinih županija te cjelokupne regije Slavonije i Baranje. Poseban naglasak staviti u segmentu enološke i gastro ponude. I pored dosta pesimističnih projekcija važno je istaknuti pokretanje brojnih inicijativa koje bi u budućnosti trebale polučiti rezultate.


Uporišne točke su upravo seoska gospodarstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi, a višak svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal - turizam. Značajno je za dopunsku zaradu seosko gospodarstvo ostvaruje u svom vlastitom dvorištu, te podrazumjeva aktivno uključivanje cijele obitelji. Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pružanjem usluge smještaja, prehrane, te nekim drugim sadržajima (hranjenje i briga o domaćim životinjama, sudjelovanje u berbama i žetvama, točenju vina, ''pečenje'' rakije, jahanje i slično).

Ruralni turizam uključuje aspekt održivog turizma, koji ne šteti okolišu, a u pravilu potiče i ekološku poljoprivrednu proizvodnju.


4. Brendiranje destinacije i autohtonih hrvatskih proizvoda

Uspješno brendiranje postiže se isticanjem orginalnosti i autentičnosti destinacije.Identitet neke destinacije kao i države u cjelini ne može se nametnuti nego treba zaživjeti u svijesti ljudi.Kako bi se brendirala neka destinacija prvo  treba uvidjeti koje su njezine komparativne prednosti. Za razvoj seoskog turizma posebno je važna činjenica sve većeg broja zainteresiranih pojedinaca i obitelji iz urbanih središta za boravkom u ruralnom prostoru posebno preko vikenda, blagdana i praznika. Govoreći o današnjem stresnom načinu života ljudi žele uživati u životu jer su prezaposleni i preopterećeni.
etnocentar @ 20:44 |Komentiraj | Komentari: 0

Tamburitza And The Preservation
Of Croatian Folk Music

The tamburitza the most popular and most common of the national instruments of the Croatian people. It is a stringed instrument related to the Russian balalaika, the Ukrainian bandura and the Italian mandolin. Its name orginated from the Turkish language and made its first appearance in the Balkan region in the 14th Century. The tamburitza is said to have first appeared in Bosnia, and from there it  appeared in the regions of Slavonia and Backa.

Learing to play the tamburitza was passed down from one generation to the next. Every village
had their share of musicians who performed at every festive occasion. The formation of  tamburitzan groups began in the area of Backa in the first half of the 19th century.

The first amateur Tamburitzan orchestra was formed in Osijek in 1847 by Pajo Kolaric, who
was the firstwell known composer for the tamburitza. In 1882, Kolaric's student Mijo Majer formed the first tamburitzanchoir to be led by a conductor called ''Hrvatska Lira''. Majer was the first composer and arranger of concert works for tamburitzan orchestras. The formation of amateur tamburitzan orchestras soon spread throughout Croatia and Bosnia, as well as Slovenia, Austria and Czechoslovakia. For Croatians living outside of Croatia, the tamburitza was a cultural symbol binding to their homeland.
etnocentar @ 19:34 |Komentiraj | Komentari: 0
Arhiva
« » kol 2008
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Index.hr
Nema zapisa.