UDRUGA REGIONALNI ETNO CENTAR
etno ŠOKADIJA Osijek
Brojač posjeta
156519
Informacije:
  • Adresa:
    Šokačka 1, 31 000 Osijek
  • Kontakt tel.:
    031/ 505 - 801,098 / 167 30 75
  • Fax:
    031/ 208 - 282
TagList
Blog - rujan 2008
subota, rujan 27, 2008

Narodna glazba nije neutralan termin koji bi korespondirao nekakvoj samosvojnoj zbilji izvan jezika. Povijest (termina) narodne glazbe u Hrvatskoj tijesno je povezana s povješću njezine prakse na smotrama i drugim srodnim javnim priredbama. Odnos prema četirima njezinim ključnim sastavnicama - hrvatskoj, seljačkoj, starinskoj i domaćoj (lokalnoj) - različito se diskurzivno konfigurirao od Kuhačeva doba do danas, ali se zbivao i oprimjenjivao ponajprije upravo na polju javne prakse.

Naime, iako u Kuhačevo doba još nije postojala institucionalizirana, sustavno organizirana mreža nositelja narodne glazbe i njihovih javnih priredbi, kakva će postojati od druge polovice 1920-ih, njegova koncepcija ,,narodne (nacionalne) glazbe'' ipak je podrazumjevala komunikacijsku mrežu u široj javnosti budući da pučka glazba ,,koja potječe izravno od puka, koju je puk sam stvorio ne znajući za učena glazbena pravila, ali koju glazbu nije jošte prisvojila inteligencija toga puka'' postaje narodnom (nacionalnom) glazbom tek ako je ,,umjetnički toliko usavršena, da je postala zajednicom svih slojeva pučanstva koje zemlje,...cieloga naroda''.
(Kuhač 1909:116-117, Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: Povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe...)

Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20.stoljeća u središtu je pozornosti hrvatske etnomuzikologije bila folklorna glazba - glazba koja se slobodno i spontano prihvaća, izvodi i dalje prenosi u izravnim kontaktima, u neposrednom komuniciranju relativno malih skupina izvođača i slušatelja. Naglasak je na komunikacijskom aspektu glazbe. U središtu je pozornosti izvedba (izvedbena situacija) i to ona u kojoj izvođači i publika nisu odijeljeni, nego djeluju izravno jedni na druge i izmenjuju uloge tako da slušatelji u novoj situaciji postaju izvoditelji, i obrnuto. Takva je izvedba odrednica folklornosti glazbe. Ovdje, međutim, nije riječ o primjerima takvih izvedbi, jer izmjena uloga izostaje, a djelovanje jednih na druge ostvaruje se posredno. Usto, upitno je može li se uopće govoriti o ,,slobodi'' i ,,spontanosti'' u načinu života glazbe koju označujemo folklornom.
etnocentar @ 23:52 |Komentiraj | Komentari: 0

Kolo je kružni oblik plesa u kojem plesači slijede jedan drugoga po kružnici; jedan je od osnovnih oblika hrvatske tradicijske plesne kulture. Smatra se da je to ujedno i najstariji oblik plesa u kojem je istaknuta potreba za izražavanjem zajedništva. Ono je zbog svoje jednostavnosti neobično rasprostranjeno, može se reći općeljudsko. U velikom dijelu Hrvatske sve do Drugoga svjetskog rata, kolo je bilo središte seoskog društvenog života. Kolo je kao ples, ali i kao društveno zbivanje, bilo glavno mjesto upoznavanja djevojaka i mladića, izražavanja međusobnih simpatija, sklapanja pobratimstva i posestrinstva, te ruganja i društvene kritike.

I u različitim geomorfološkim i kulturnim okružjima u Hrvatskoj, kolo ima različita svojstva. U cijelom panonskom području tipična su kola koja se rjeđe izvode bez pjesme (gluvak u Bilogori) ili češće uz pjevanje baladnih stihova, koja su u prošlosti imala obrednu funkciju, a ponekad su se izvodila i oko krijesa, u proljetnom ciklusu - od Uskrsa, preko Jurjeva do Ivanja. U Podravini su takva kola poznata kao vuzmena kola. U Slavoniji su kola najčešće zatvorena oko tamburaša ili u prošlosti gajdaša, koji stoje, sviraju i pjevaju u sredini. Postoje kola različitih struktura koraka i melodija koja se često zovu po pjesmi koja se u njima pjeva. Svojom živošću, pjesmom, podcikivanjem i poskočicama plesača postala su simbol regionalnoga slavonskoga identiteta. Kolo počinje žustrim plesanjem uz sitno drmanje, po ritmu i stilu izvedbe slično zapadnijem plesu drmešu. U izvedbi kola svatko je mogao pjevanjem šaljivih stihova izraziti svoje osjećaje, obratiti se nekome od prisutnih, razotkriti nečiji nestašluk, narugati se suparniku ili suparnici, kritizirati nedavni događaj u selu, jer pjevanjem, pokretom i gestom smije se i može izraziti i ono što nije dopušteno običnim govorom.
etnocentar @ 23:06 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, rujan 20, 2008



Gajde su narodni drveni puhački instrument, te su jedno od najraširenijih glazbala kod mnogih europskih i svjetskih naroda, koji u svojoj tradiciji sadrže glazbalo koje nazivaju gajda ili gajde. Sam naziv je gotovo svugdje isti ili vrlo sličan, što upućuje na zajedničko izvorište a i na starost takvog tipa instrumenta. Na naše prostore došli su posredstvom Osmanlijskih osvajanja (tur. - gayda).

Način sviranja i osnovni dijelovi glazbala tipa gajdi svugdje su isti. Skoro sve vrste gajdi i glazbala koja se slično nazivaju sastoje se od neke vrste mješine koja služi kao spremište zraka, od prebiraljke ili gajdunice na kojoj se svira i od trubnja ili burdona (na nekim gajdama su dva ili tri, kao npr. škotskom) koji daje jednoličan, osnovni ili ,,ležeći'' ton. Svugdje se zrak prvo upuhuje u mješinu (ili ustima ili dodatnim mjehom) a zatim iz mješine potiskuje u prebiraljku i trubanj. Ako je princip isti, ako su sastavni dijelovi isti, po čemu se onda se slavonske gajde razlikuju od drugih ?

Gajde se grade od plemenitog drveta (javora, jasena, klena, šljive, trešnje ili oraha), koje se suši dvije godine na zraku, a potom na dimu. Nekada su bila dva poznata svirača-graditelja ; Joza Bičanić iz Đakovačkih Selaca i Marko Drventić iz Topolja (Baranja). Danas gajde izrađuju Đuro Adamović iz Pule, Andor Vegh iz Pečuha i Stjepan Večković iz Zagreba.
etnocentar @ 20:25 |Komentiraj | Komentari: 0

Dana 19.rujna 2008.god. u Topolju je Društvo prijatelja baranjskih starina ,,Ižip'' Topolje organizirao KONCERT U PREDVEČERJE, pod pokroviteljstvom Općine Draž i Turističke zajednice. U 17,00 sati u prostoru Šokačke kuće u Topolju predstavljena izložba Gajde i dude, autor izložbe mr.sc. Andor Vegh (Pečuh / Mađarska).

U 18,30 sati u crkvi sv.Petra i Pavla Topolje, organiziran Koncert u predvečerje - GAJDAŠKA  NOĆ u sjećanje na Marka Drventića, preminulog člana - posljednjeg baranjskog gajdaša.
etnocentar @ 18:52 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, rujan 13, 2008

Udruga Etno centar Osijek najavljuje svoje aktivnosti u narodnom periodu.

U pripremi je organiziranje : ETNO REVIJE i TRADICIJSKE FRIZURE,

Najava pokretanja radionica rukotvorstva ; ZAVIČAJNO  RUHO i SLAVONSKI  MOTIVI,

Glazbeno-folklorna manifestacija ''KOLO U OSIKU'', nastup gajdaša, samičara, pjevačkih skupina, tamburaša, folkloraša,itd. dana: 17.listopada 2008.god. u 19 sati, dvorana RK IPK ,,Sjenjak'' Osijek, GČ ,,Novi grad''.  Sudionici : ŽPS KUD-a i,,Kupina'' (Posavina), KUD ,,J.Šošić'' Tenje, MPS ,,Baće'' ,ŽPS ,,Vezilje'', tamburaški sastav , MPS i samičari Velika Kopanica, MPS i samičari KUD-a Šiškovci, samičar- Antun Božić (Antin), članovi udruge Šokačka grana Osijek, članovi Etno centra Osijek,članovi udruge ,,Bogdanovačka etno škrinjica'' Bogdanovci, ...

SUSRET GAJDAŠA OSIJEK 2008., sudjeluju ; Andor Vegh (Pečuh), Anita Tomoković (Osijek), Ivan Lović (Gorjani), Tomislav Livaja (Slakovci), ...

organizator  kontakt : 098 / 167 30 75

Pokretanje edukacije voditelja i škole dječjeg folklora u suradnji sa Osnovnim školama i
dječjim vrtićima.

     Šokac dika, šokica sam sama
     Šokačka me i rodila mama,
     Zaigraću šokcima na diku,
     zaigrati kolo u Osiku''

NAJAVA- dana 25.listopada 2008. održava se već tradicionalna kulturna manifestacija
ŠOKAČKI KORIJENI koju organizira HKKU ,,Šokačko srce'' ZELČIN. Kulturna zbivanja u Slavoniji -jesenski termini.
etnocentar @ 23:37 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
srijeda, rujan 10, 2008

Tradicijska baština vrlo je važna za svaki narod a posebno određuje određeni kulturni identitet. U vrijeme opće globalizacije istu je veoma teško očuvati, a posebno ako ,,problematika'' nije aktualna u široj društvenoj zajednici. Naobrazba pojedinca i njegovo shvaćanje važan je segment u životu. Edukacija narodne kulture je zadaća stručnjaka, a i svakog pojedinca koji ima samosvijest ispravno vrednovati, svoju vlastitu tradicijsku kulturu.

U istočnoj Hrvatskoj nakon Domovinskog rata,  tradicijska kultura dobila je posebno značenje u široj društvenoj zajednici. Mnoga područja Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema bila su okupirana, te je izvršeno etničko čišćenje svih nesrpskih stanovnika tih područja. U ratnom
vihoru oštećeni ili posve uništeni su mnogi  vrijedni kulturni spomenici, građevine a i mnoga
materijalna baština.

Upravo u tim teškim ratnim vremenima na slobodnom dijelu Hrvatske, povećava se zanimanje za tradicijsku baštinu. Popularizira se tamburaška glazba, obnavlja se rad mnogih kulturno umjetničkih društava, prvenstveno folklornih sekcija. U progonstvu su mnoga folklorna društva započela sa izradom i obnovom narodne nošnje, te raznih rukotvorina.
etnocentar @ 11:54 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, rujan 2, 2008

Poštovani ovdje ćemo ukratko zabilježiti
nekoliko audio i video zapisa iz bogate
folklorne narodne baštine Slavonije i Baranje.

1.) Ženska pjevačka skupina ,,NENE'' Bošnjaci
      KUD ,,Branimir''
      naslov : LIJEPA LI SI, SLAVONIJO ( CD )
      naslov : GOSPIN  PLAČ                   ( CD )

2.) Kulturno umjetničko društvo ''Josip Kozarac''
      Štitar
      naslov : EJ,ŠTITAR SELO,GRANIČARSKA DIKO
                                                                      ( CD )

3.) Kulturno umjetničko društvo ''TENA'' Đakovo
      Muška vokalna skupina ,,BEĆARINE''
      naslov : PJESME SA SLAVONSKIH SOKAKA
                                                                        ( CD )
4.) Kulturno umjetničko društvo ''ŠOKADIJA''
      Stari Mikanovci
      naslov : LEDINA                                     ( CD )

5.) Društvo ''ŠOKADIJA'' Zagreb
      naslov : ŠOKADIJO DOK TI IME TRAJE  I.dio
      naslov : ŠOKADIJO DOK TI IME TRAJE  II. dio
      razni izvođači                                           ( CD )

6.) Udruga ,,ŠOKADIJA'' Babina Greda
     Ženska pjevačka skupina ,,JETRVE''
     Muška pjevačka skupina ,,BABOGRECI''
     Tamburaški sastav ,,ŠIROK ŠOR''
     solist na violini IVAN KOKANOVIĆ -Jemro
     solist na samici FRANJO VERIĆ
     naslov : NEMA SELA NAD BABINE GREDE
                                                                         ( CD )
7.) Udruga ,,ŠOKADIJA'' Babina Greda
     naslov : KONJI BJELCI                           ( CD )

8.) Kulturno umjetničko društvo ,,KOLO''
      Donja Bebrina
      naslov : OJ,BEBRINO SELO MALO    ( CD )

9.) Muška pjevačka skupina ,,BIĐANI'' Bicko Selo
      naslov : MI SMO MOMCI S OVU STRANU BIĐA
                                                                         ( CD )
10.) Ženska pjevačka skupina ,,SNAŠE'' Klakar
        naslov : CRKVENE PUČKE PJESME  ( CD )

11.) Ženska pjevačka skupina ,,SNAŠE'' Klakar
        naslov : PUČKE PJESME                      ( CD )

12.) Udruga ,,ŠOKAČKA GRANA'' Osijek
        ( osnivačka Skupština)                       ( DVD )

13.) Ženska pjevačka skupina ,,Vranovke''
         KUD Bukovlje-Vranovci
         naslov :   ,,Kad zapjevam tijo i polako''      ( CD )

14.) Društvo prijatelja baranjske starine ,,IŽIP'' Topolje
        Muška pjevačka skupina ,,IŽIPCI''

15.)  Društvo ,,ŠOKADIJA'' Zagreb
         naslov : ŠOKAČKA RAPSODIJA 160 tamburaša
                                                                          ( CD / DVD )
16.)  KUD ,,Šokadija'' Strizivojna, ŽPS ,,Druge''
         naslov : ,,Dođi,drugo, na divane''       ( CD )

17.)  KUD ,,Mijat Stojanović'' Babina Greda
         Muška pjevačka skupina
         naslov : STARI GLAS, 2000.       ( CD )
                         SLAVONIJO DOK TI IME TRAJE, 2006.g. ( CD i DVD )

18.)  KUD ,,Seljačka sloga'' Zadubravlje
        
naslov : ,,Faljila se faljisava''  ( CD ) 2008.

Javite nam i druge naslove folklornih izvođača
koji su objavili audio ili video zapis (CD ili DVD )
etnocentar @ 22:39 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare

Etno udruga ''Zavičajna tkanica'' Županja
osnovana je 10.travnja 2008. godine s ciljem  očuvanja tradicijske kulture u Županji i njezinoj  okolici. Trenutno udruga broji oko 42 aktivna člana,  koji se sastaju te vrijedno njeguju tradicijske vezove, koji se postupno zaboravljaju, a posebna pažnja posvećuje se spoju starinskog sa modernim. U radionicama se izrađuju sve vrste ručnih radova, kao što su zlatovez slika, suvenira, broševa, pojaseva, drvoreza, te izrada narodnih  nošnji Vukovarsko-srijemske županije i svega onoga što vrijedne ruke mogu napraviti.

Predsjednica : Dubravka Matić
Dopredsjednica : Mara Krznarić
Tajnik : Željko Brdarić

     CILJEVI  UDRUGE

Okupljanje građana

*  Održavanje edukativnih radionica
    o izradi tradicijskih ručnih radova,
    nošnji, frizura, zlatoveza, zanata i drugog

*  
Edukacija školske djece kroz edukativne radionice
     o odijevanju narodne nošnje, o uporabi i izradi
     detalja odijevnih predmeta i ukrasa te o
     tradicijskoj odjeći i obući

*   Osmišljavanje etno suvenira, promocija
    te prodaja istih

*   Prikupljanje i zbrinjavanje pisane i materijalne
    etno ostavštine i rukotvorina

*   Aktivnosti prodajnog karaktera na sajmovima i
    posebno organiziranim prostorima

*   Humanitarne aktivnosti na području
    Vukovarsko-Srijemske županije

*   Sudjelovanje na sajmovima etno sadržaja u
    Republici Hrvatskoj

*   Suradnja sa drugim udrugama

Adresa :  B.J.Jelačića 4

Tel. 032 837 145
Mob. 098 19 84 755


     Svi zainteresirani za
     edukaciju i druženje,
     DOBRO NAM DOŠLI !

etnocentar @ 22:00 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
Arhiva
« » ruj 2008
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Index.hr
Nema zapisa.